Delnice,29. listopad 2013.

OŠTRO PROTIV ZAMJENE »BRDSKOG« ZAKONA GORANI MINISTARSTVU REGIONALNOG RAZVOJA

Lud čovjek može Gorski kotar proglasiti razvijenim

U Sloveniji je glavni kriterij naseljenost po kilometru kvadratnom i nadmorska visina pri čemu za svakih narednih 100 metara važe posebni kriteriji i benificije rastu s nadmorskom visinom



DELNICE » Na adresu Ministarstva regionalnog razvoja najkasnije do zadnjeg datuma javne rasprave, a to je 4. studenog ove godine, bit će iz Gorskog kotara upućene primjedbe i prijedlozi na Nacrt Zakona o regionalnom razvoju, zaključak je jučerašnjeg sastanka koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika sa saborskim zastupnicima SDP-a (Luka Denona, Željko Mirković, Saša Đujić i Ana Komparić Devčić) i dožupanom PGŽ Petrom Mamulom. Čelni ljudi devet goranskih lokalnih samouprava na sastanak su saborske zastupnike pozvali stoga što smatraju da spomenuti Nacrt Zakona o regionalnom razvoju – zamjenskog akta za dosadašnji »brdski« zakon – bude li prihvaćen u obliku trenutačnog prijedloga, znači nestanak Gorskog kotara i krizu kakvu ovaj kraj još nije doživio. Naime, taj prijedlog sve dijelove Gortskog kotara proglašava razvijenim ili vrlo razvijenim, a stanje je potpuno drugačije, smatraju goranski čelnici koji su gostima argumente ponudili kroz analizu trenutačnog stanja koju je, utemeljenu na najnovijim podacima, izradio LAG Gorski kotar u okviri izrade Strategije razvoja Gorskog kotara, a predstavila Sanja Čop, dopredsjednica LAG-a Gorski kotar.
   

Dramatične brojke

Brojke koje je iznjela dramatične su i upozoravajuće: u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine u Gorskom kotaru broj stanovnika pao je za velikih 12 posto, točnije s 26.120 na 23.011 ljudi. Gustoća stanovnika po kvadratnom kilometru pala je s 21,7 na 18, dok je državni prosjek 75, a županijski 82. Broj kućanstva smanjio se za 7 posto. Prirodni prirast u svim mjestima je negativan, a po starosti stanovništva Gorani se svrstavaju u tzv. E4 klasu koja odgovara stupnju izumiranja!. Od 23.011 ljudi po popisu iz 2011. godine ove su godine goranske škole upisale samo 139 prvašića, a od ukupnog broja stanovništva čak 95 posto njih živi na području s otežanim uvjetima gospodarenja. Od pokrivenosti šumom koja doseže čak 83 posto cjelokupnopg teritorija goranske bi lokalne samouprave u budućnosti trebale imati samo 2,5 posto šumskog doprinosa. Posebni troškovi stanovništva ovog kraja u odnosu na ostale dijelove Hrvatske vezani su uz ogrjev, zimsku odjeću i obuću, zimsko čišćenje prometnica i njihovu proljetnu sanaciju, nabrajala je Čop dodavši kako ništa od tog nije ušlo u kriterije pri izradi indeksa razvijenosti zbog čega je cijeli Gorski kotar proglašen razvijenim ili vrlo razvijenim, a to je ocjena koju može donijeti samo lud čovjek, zaključila je Čop.
    Njenu su mračnu sliku goranske sadašnjosti potom nizom primjera nadopunili goranski čelnici. Tako je gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel primjetio kako je Gorski kotar proglašen razvijenim samo zahvaljujući kriteriju prihoda po glavi stanovnika: »No, pri tome se nije uzelo u obzir da u slučaju Gorskog kotara taj prihod ne raste zbog razvoja privrede, već zbog sve većeg broja umrlih i odljeva stanovnika pa se prosječni prihod računa sa sve manjim brojem ljudi zbog čega dolazi do paradoksalne situacije po kojoj Čabar ima već per capita prihod od daleko jače i razvijenije Crikvenice! Nadalje, statistika pokazuje kako je kod nas nezaposlenost manja no u drugim dijelovima Hrvatske, ali ne uzima u obzir činjenicu da to nije zbog otvaranja novih radnih mjesta, već opet zbog povećane smrtnosti i odlaska mladih ljudi u druge sredine. Zahvaljujući tim kriterijima imamo situaciju da smo mi proglašeni razvijenima, a Pisarovina – gdje mi živi brat – nerazvijenom. A riječ je o tome da u Pisarovinu, zbog blizine Zagreba, dolazi sve veći broj ljudi pa se njihov ukupni prihod po glavi stanovnika smanjuje, rekao je Rajšel duhovito primjetivši kako se nezavidan položj Gorskog kotara vidi i iz činjenice da je to jedino područje u Hrvatskoj u koje se još nisu naselili – Kinezi!
   
Slovenska iskustva


Gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić konstatirao je kako je žalosno da se, umjesto borbe za unaprijeđenje dosadašnjeg Zakona o brdsko-planinskiom području, moramo boriti za ostanak istog te naglasio kako predloženi Nacrt Zakona o regionalnom razvoju ne smije zaživjeti niti jedan dan jer će značiti krizu za sve, čak i za one koji su u prvoj i drugoj skupni (ne)razvijenosti jer se i njima planira oduzeti prihod od poreza na dohodak. Načelnik Lokava Toni Štimac napomenuo je kako bi godišnji gubitak devet sredina ukupno bio oko 20 milijuna kuna što je za njih novac koji život znači, a u državnom je proračunu sitnica.
    Zašto se ne okrenuti Europi, upitalo je nekoliko govornika pri čemu je načelnik Mrkoplja Ivica Padavić podsjetio kako Austrija ima devet pokrajina koje svaka imaju zasebne zakone, a čelni čovjek Fužina Marinko Kauzlarić pozvao je na korištenje dokazano pozitivnih iskustava slovenskog Zakona o ruralnim područjima: »Glavni kriteriji tog akta su naseljenost po kilometru kvadratnom i nadmorska visina pri čemu za svakih narednih 100 metara važe posebni kriteriji, a benificije rastu s nadmorskom visinom. Isti sustav možemo primjeniti i u Hrvatskoj i to kroz zakon koji bi se mogao zvatio Zakon o gorskoj Hrvatskoj i vrijedio bi za brdsko-planinska područja te obuhvatio ne više od 60 do70.000 stanovnika što za državu ne bi bila velika davanja, a tim bi krajevima, sudeći po slovenskim iskustvima, bitno pomogao, rekao je Kauzlarić.

Pomoć Luke Denone
   
    »Glasnogovornik« četvero saborskih zastupnika i dožupana Mamule bio je Luka Denona koji je u svoje i ime svojih kolega obećao svu moguću pomoć: »Iz svega iznesenog jasno je da su statistike o razvijenosti u potpunoj suprotnosti sa slikom stvarnosti. Nažalost, isto je tako očito da dosadašnji »brdski« zakon nije zaustavio negativna kretanja vezana uz demografsku i privrednu sliku Gorskog kotara pa je očigledno kako je pomoć nužna pri čemu se najprije treba izboriti da ostanu sadašnji uvjeti državne pomoći, a u budućnosti se nastojati izboriti i za poseban zakon za ovu mikro regiju, ali i tražiti što veću decentralizaciju jer je očigledno da se problemi i goranska realnost ne vide dovoljno dobro s mjesta na kojima se izrađuju ovakvi prijedlozi zakona, rekao je Denona.

(M.K.)




BRZI LINKOVI

   • POVRATAK NA NASLOVNICU

   • VIJESTI
   • SA SJEDNICA
   • PROSTORNI PLAN

   • PRORAČUN GRADA
   • KAPITALNI PROJEKTI
   • KULTURNA BAŠTINA
   • TURIZAM
   • POVIJEST
   • LINKOVI
   • FOTO GALERIJA
   • VIDEO GALERIJA
   • PITAJTE GRADONAČELNIKA

   • KAKO DO NAS
   • ARHIVA

 




 
© Copyright Grad DELNICE • Izrada i održavanje Magdalena Delnice