Delnice, 29.kolovoz 2013.

FOTONAPONSKE ELEKTRANE I U GORSKOM KOTARU ISPLATI SE ULOŽITI U PROIZVODNJU ENERGIJE

Na krovovima dvije solarne elektrane, desetak u planu

U Gorskom kotaru montirane su elektrane u Plešcima i u Hrvatskom, a ugovor s HROTE-om dobilo je desetak kućanstava koja su sada u fazi odlučivanja kako investirati. Na području Županije ima oko 30-ak montiranih elektrana. Sve to jako je malo, kaže Željko Poštić, savjetnik u O.P.M. Konceptu

DELNICE » I dok je za proteklih nesnosno vrelih dana većina ljudi jedva čekala da sunce zađe za obzor, bilo je i onih kojima ta užarena kugla nije nimalo smetala, jer je svaki lijep i sunčan dan za njih značio i zaradu. Riječ je o, za sada malobrojnim, vlasnicima fotonaponskih solarnih elektrana, odnosno, narodski rečeno, manjih sunčanih elektrana koje postavljene na krovišta njihovih kuća proizvode električnu energiju i šalju je u distribucijsku mrežu HEP-a koji uredno plaća za svaki kilovat isporučene energije. Tako su, primjerice, vlasnici tih sunčanih elektrana snage 10 kilovata u srpnju zaradili prosječno između tri do pet tisuća kuna, a s obzirom na meteorološke prilike slična bi zarada trebala biti ostvarena i u kolovozu. Naravno, ostali mjeseci, budući da je lijepog vremena manje, donose i nešto manju zaradu, ali se godišnje, govore nam stručnjaci, može proizvesti 10-11.000 kWh što znači zaraditi oko 30-35 tisuća kuna godišnje na području Gorskog kotara. U sadašnjim uvjetima lijep prihod, pogotovo ako se ima na umu da zaradu ostvaruje vlastiti krov. O čemu je točno riječ razgovaramo sa ing. Željkom Poštićem, savjetnikom zagrebačkog poduzeća O.P.M. Koncept zaduženim za područje Gorskog kotara.
   

Čisti papiri i ulog
– Fotonaponska solarna elektrana sastavljena je od niza ploča, tzv. modula koji koriste sunčevu i energiju svjetlosti za proizvodnju električne energije koju potom šalju u elektro mrežu, a tu proizvedenu struju HEP obračunava i fakturira. Dakle, teoretski svatko tko ima kuću ima i temeljni uvjet za rad takve elektrane, naravno – ako je spreman postaviti je na krov svoje kuće. Prvi uvjet za objekt na kojem se namjerava graditi sunčana elektrana su čisti papiri, a drugi uvjet je financijski, jer ipak za sve to treba određena svota novaca.
    Za elektranu od 10 kilovata, a one su trenutačno najbrojnije i najisplativije, ukupna je investicija oko 250.000 kuna od čega 120.000 ide na samu elektranu, a oko 130.000 kuna na ostale dodatne radove vezane uz ispitivanje, probni rad, priključak HEP-a i slično ovisno o veličini elektrane. Kod upola manje elektrane troškovi su upola manji, ali je isto tako manja i zarada.
    To i nisu, za većinu ljudi, tako mala sredstva.
    – Točno. Koliko košta jedan prosječan auto, i što imate od njega nakon 14 godina? No, za finaciranje postoje razne mogućnosti. Uz kreditiranja postoje i zaintresirani investitori koji su spremni platiti korištenje tuđeg krova, a primjerice, naša se firma bavi iznajmljivanjem opreme (tzv. leasing) što znači da ulazimo u partnerski odnos s vlasnikom krovišta koji nam kroz proizvodnju električne energije postavljene na svom krovu plaća najam opreme ne opterećujući pri tom nimalo kućni proračun. Investicija je jedinstvena po tome što isplaćuje sama sebe kroz proizvodnju. Nije nužno da budete kreditno sposobni, jer kada dobijete ugovor s državom koji se potpisuje s poduzećem Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (skraćeno HROTE) i steknete status povlaštenog proizođača električne energije, većina banaka će vam odobriti sredstva, jer je jamac otkupa država.
   
Male kvote

Koliki je trenutačno interes?
    – Mi imamo više od tisuću potpisanih Ugovora, od toga 343 predana zahtjeva na HROTE. Od ožujka do lipnja odradili smo oko tridesetak montaža diljem Hrvatske, a u rujnu očekujemo i prve montaže na našem području. U Gorskom kotaru naše poduzeće ima dvije montirane elektrane u Plešcima i u Hrvatskom, a ugovor sa HROTE-om dobilo je desetak kućanstava koja su sada u fazi odlučivanja kako investirati. Na području Županije ima oko 30-ak montiranih elektrana. Sve to jako je malo, a slično je i u ostatku Hrvatske.
    Zašto je stanje tako loše?
    – Bojim se da je odgovor vezan uz to da bi interes potencijalnih ulagačća bio ogroman i naši energetski sustavi vjerojatno ne bi mogli primiti količinu tako stvorene energije. Strah me je da jednostavno nismo još spremni za to i da ćemo to platiti u budućnosti energetskom ovisnošću o drugima. Naša je država od samog početka postavila kvote vezane uz količinu energije proizvedene sunčanim elektranama. Sada je ta kvota smiješnih 15 megavata i u potpunosti je za ovu godinu popunjena. Nelogično je da država postavlja te kvote jer njihovim nametanjem sami sebe ograničavamo u ispunjavanju nečega što smo potpisali. Potpuno je suprotno u ostatku EU gdje, primjerice, više ne možeš dobiti ni projekt za gradnju kuće, ako u njemu nema planirane izgradnje sunčane elektrane, rekao je Željko Poštić.

U igri i Todorić
   
    Koliko je posao s sunčanim elektranama privlačan pokazuje i činenica da se u nega uključio i hrvatski trgovački magnat Ivica Todorić koji je osnovao tvrku Agrokor energija d.o.o. te s HROTE-om sklopio pet ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja integrirane sunčane elektrane. Tih pet postojenja ukupne su priključne snage 1.100 kW, a sigurno je da će Todorić i dalje ulagati u ovaj vid čiste energije, jer će mu svaka sunčana elektrana na njegovim trgovačkim centrima značiti i lijepu uštedu pri plaćanju troškova energije. Svjedoči o tome i podatak da Agrokor energija do 2017. godine planira uložiti čak 100 do 115 milijuna eura u obnovljive izvore energije. 
   
Kyoto protokol nedostižan
   
    Sukladno poznatom Kyoto protokolu Hrvatska bi do 2020. godine trebala iz obnovljivih izvora energije (peleti, sunčane elektrane, vjetroparkovi, hidroelektrane...) imati 20 posto energije, a trenutačno smo na svega na 1,5 posto! Mislim da do tih 20 posto i ne možemo doći u preostalih sedam godina pa ćemo biti prisiljeni uvoziti struju i plaćati penale EU zbog neostvarenog plana. To će biti znatno skuplje pa bi stoga, ali i zbog ekološke strane tih obnovljivih izvora energije, puno veću pažnju trebalo pokloniti razvoju ove vrste energije.

(M. K.)