Delnice, 27.kolovoz 2013.

SVJEDOCI POVIJESTI DELNIČKA EKO UDRUGA PROVODI PROJEKT ZAŠTITE NEKOLIKO LOKACIJA

»Prepelin'c« čuva baštinu

Riječ je o mostu u Potoku, kući Bolf, malom šajeru prekrivenom šindrom u Mesničkoj ulici, zgradi gradske ljekarne, kaldrmom popločenoj ulici prema željezničkoj postaji Delnice te pogrebnoj kočiji koju smo od propasti sačuvali pred nekoliko godina, kaže predsjednik »Prepelin'ca« Davor Grgurić

DELNICE » Etno udruga »Prepelin'c« iz Delnica već nekoliko godina radi na projektu zaštite nekoliko delničkih lokacija vrijednih zbog svog povijesnog značaja, a višegodišnji rad i trud sad se, čini se, isplaćuje, govori nam Davor Grgurić, predsjednik »Prepelin'ca« naglašavajući kako je sve prijedloge prihvatila i struka.
    – Riječ je o mostu u Potoku, kući Bolf, malom šajeru prekriven šindrom u Mesničkoj ulici, zgradi gradske ljekarne, kaldrmom popločenoj ulica prema željezničkoj postaji Delnice te pogrebnoj kočiji koju smo od propasti sačuvali pred nekoliko godina. Sve spomenute lokacije te pogrebnu kočiju predstavili smo kroz niz susreta inspektorici Ministarstva kulture Lukreciji Pavičić Domijan, Gordani Sobota Matejčić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci te muzejskoj savjetnici Višnji Zgaga koje su nakon obilaska i analize ne samo prihvatile prijedloge »Prepelin'ca« o zaštiti, već naglasile kako pogrebna kočija i gradska ljekarna iz 1883. godine – nekada u vlasništvu obitelji Jelinek – zavrijeđuju doći na nacionalnu listu zaštite kulturnih dobara. Naravno, to me je dodatno motiviralo na daljnji rad, jer je sada i struka rekla da bi ove lokacije mogle biti lijep dodatak priči o povijesti Delnica, ali služiti i kao novi turistički sadržaji vezani uz prošlost našeg grada, govori Grgurić. Pitali smo ga i što bi sada dalje trebalo raditi da ovo svojevrsno priznanje delničkoj povijesti zaživi kroz institualizaciju spomenutih lokacija i pogrebne kočije.
    – Sljedeći je korak da Gradsko vijeće Delnica donese odluku o ulasku u taj projekt, a s cijelom pričom do sada smo upoznali gradonačelnika Ivicu Kneževića i njegovu zamjenicu Katarinu Mihelčić koji su obećali pomoć pa vjerujem da će već na nekoj od sljedećih sjednica Gradskog vijeća Delnica ove ideje biti predstavljene vijećnicima te da ćemo naići na podršku kako bismo sačuvali i što bolje javnosti predstavili te svjedoke povijesti Delnica. Nakon toga, čim dobijemo status zaštićenih kulturnih dobara, mi sami možemo dalje osmišljavati priču oko njih te ih, primjerice nuditi u okviru turističke ponude Delnica ili ih pak predstavljati na neki drugi način. U svakom slučaju čim i službeno budu zaštićeni svakako će dobiti na vrijednosti i oni, ali i same Delnice kao mjesto, govori Grgurić ne propuštajući priliku još jednom naglasiti potrebu stvaranja i otvaranja Etnografskog muzeja Gorskog kotara u Delnicama.
    – Gorski kotar je, na žalost, i dalje jedina regija u Hrvatskoj koja nema etnografski muzej. Naravno, uvjeti za osnivanje jedne takve institucije nisu nimalo jednostavni pa su nam spomenute stručnjakinje savjetovale da krenemo tako što bismo osnovali Etnografski muzej u nastajanju u kojeg bi se prikupljali eksponati i svi ostali materijali te se polako stvarali uvjeti za iskorak u smjeru osnivanja pravog Etnografskog muzeja Gorskog kotara. Mislim da Gorski kotar to zaslužuje i da bismo svi, mislim ponajprije na goranske lokalne samouprave, trebali usprkos općoj besparici pokušati u što većoj mjeri sačuvati našu povijest i tradiciju, jer to nitko drugi za nas neće učiniti, rekao je Grgurić.

Pogrebna kočija na nacionalnoj listi
   
    Razvrstavanje stare pogrebne kočije na nacionalnu listu zaštite kulturnih dobara znači automatski da će se za tu kočiju morati pronaći adekvatan prostor za čuvanje. I zbog toga bi itekako dobro bilo u Delnicama stvoriti Etnografski muzej, ali dok se to ne dogodi kočiju će trebati sa sadašnje (privatne) lokacije premjestiti u društveni prostor pri čemu su stručnjakinje iz Zagreba i Rijeke, nakon obilaska terena, zaključile kako bi predvorje bivšeg kina bilo sasvim solidan prostor, kao što i izgrada kina, koja je ionako već desetak godina izvan upotrebe, mogla biti dobro polazište možda i za Etnografski muzej.

(M. K.)